Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije ima veliku vrijednost kao arhitektonski spomenik prošlosti te se s pravom doživljava kao najznamenitiji spomenik vjere i kulture u gradu Senju. Sagrađena je 1169. g. kao jednobrodna romanička bazilika na temeljima poganskog svetišta Magnae mater, a zatim paleokrščanskog objekta iz IV – V stoljeća. Nalazi tih objekata utvrđeni su iza svetišta oko 1,5 m pod zemljom. Pročelje i južna strana katedrale bili su do sredine XVIII st. ukrašni lijepim romaničkim lukovima i nišama izgrađenim od fine opeke, što je utjecaj sjevernotalijanskog graditeljstva u Primorju.
Najvredniji spomenik u katedrali je grob senjskog biskupa Ivana Cardinalibusa (+1392), postavljen iznad ulaza u sakristiju , a izrađen u stilu gotičkog zidnog groba. Od drugih spomenika posebno je značajan reljef Svetog Trojstva koji se ranije nalazio u crkvi Svetog Petra. U donjem dijelu reljefa nalazi se kockasti grb plemića Perovića iz 1491. g. Zanimljiv zbog toga jer je to do sada najstarija poznata varijanata hrvatskog državnog grba, koji se službeno upotrebljava od 1527. g. Za vrijeme drugog svjetskog rata katedrala je teško oštećena pa su nestale mnoge umjetnine i dio arhiva senjskog Kaptola. Današnji je izgled katedrala dobila 1949. i 1950. g . prilikom restauracije. Ispod glavnog oltara nalaze se grobnice senjskih biskupa Pohmajevića, Ožegovića i Maurovića, a ispod desne lađe podzemne kripte u kojima su grobovi senjskih građana od konca XVIII do sredine XIX st. Na prostoru jugozapadno od crkve nalazilo se se do XVIII st. gradsko groblje. Taj se predio i danas Cimiter .